Sveučilište


Povijest Sveučilišta


U Mostaru i Hercegovini početak i razvoj visokog školstva i školskih institucija datira s kraja 19. stoljeća. Korijeni visokog školstva u Mostaru vezuju se naime za utemeljenje Franjevačke bogoslovije koja je počela djelovati 1895. godine. Bila je to prva škola sveučilišne razine. Neposredno nakon Drugog svjetskog rata (1950.) u Mostaru je počela raditi Viša pedagoška škola. Potom slijede Viša tehnička škola (1959.), Viša poljoprivredna škola (1960.) te odjeli Pravnog i Ekonomskog fakulteta koji su od 1976. godine prerasli u samostalne fakultete. Od 1977. pa sve do 1992. godine i više škole i fakulteti djeluju u okviru Univerziteta Džemal Bijedić u Mostaru, a službeni je jezik bio hrvatsko-srpski. Od 1992. godine na Sveučilištu je promijenjeno ime i službeni jezik. Od tada se naziva Sveučilište u Mostaru i umjesto prijašnjeg hrvatsko-srpskog uveden je hrvatski kao službeni jezik.


Tijekom Domovinskog rata 7. travnja 1992. godine, prekinut je nastavni proces jer su na Studentski dom i Ekonomski fakultet pale prve granate. Sveučilište nije radilo samo u razdoblju od travnja do srpnja 1992. godine zbog stalnog agresorskog granatiranja Mostara. Ljetni ispitni rokovi održani su na Širokome Brijegu za studente koji nisu stanovali u Mostaru. Slijedeće dvije akademske godine (1992./93. i 1993./94.) nastava za prvu godinu studija organizirana je u Neumu i Širokome Brijegu. Od akademske 1994./95. godine nastava se izvodi u djelimično saniranim sveučilišnim objektima u Mostaru.


Nakon saniranja posljedica rata započeo je snažni razvoj Sveučilišta, a Mostar je postao sveučilišni grad.