Na ovogodišnjoj trodnevnoj CARNET-ovoj 24. konferenciji za korisnike CUC2022, koja je okupila više od 2000 sudionika (1500 fizički i 700 online sudionika), predstavljena je CARNET ID administratorska aplikacija. CARNET ID (ranije CARNET Omega) okosnica je CARNET-ovih korisničkih sustava i omogućuje upravljanje povezanim infrastrukturnim podsustavima te pružanje usluga krajnjim korisnicima. Ovaj sustav koristi se u svim školama u Republici Hrvatskoj.
CARNET ID sustav sastoji se od više informacijskih podsustava koji zajedno čine integralnu cjelinu:
Uz ranije isporučeni Loomen CARNET ID druga je aplikacija koju je Centar za informacijske tehnologije isporučio CARNET-u u sklopu projekta e-škole. Ovogodišnji CUC2022 obuhvatio je 100 interaktivnih izlaganja, 11 otvorenih panela, 50 radionica, 15 pozvanih i 5 plenarnih izlaganja te znanstveni dio koji je privukao više od 70 stranih autora iz cijeloga svijeta.
Izazovi postpandemijskoga svijeta, koji su obrađeni na prošlogodišnjoj konferenciji, otvorili su put ovogodišnjoj temi digitalne preobrazbe, pogleda u budućnost i izazova koji se pojavljuju u nastavi na daljinu i svakodnevnome životu. CARNET nastavlja svoju posvećenost stvaranju novih trendova u obrazovanju, ali i kritičkomu odnosu prema razvoju tehnologije i nepoželjnim implikacijama, temama otvorenosti, pristupa, povezanosti, umjetne inteligencije i identiteta.
„S jedne strane dostupno je više informacija nego ikada, a s druge se moramo zapitati koliko algoritmi oblikuju naš identitet i utječu na stvaranje doživljaja stvarnosti. U našemu su fokusu inovativne metode učenja i poučavanja, kreativnost, razvoj kritičkoga mišljenja uz pomoć digitalne tehnologije, ali i strateško upravljanje digitalno zrelim ustanovama te ostale teme vezane za preobrazbu obrazovnoga sustava", rekao je na svečanome otvaranju ravnatelj CARNET-a Hrvoje Puljiz, navodeći kako su aktualni CARNET-ovi projekti ulaganja u obrazovni sustav vrijedni 1,4 milijarde kuna, dok je vrijednost novih projekata viša od 800 milijuna.
Podršku radu CARNET-a i sudionicima konferencije osobno je uputio i ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.
„U Hrvatskoj možemo biti ponosni kako nam funkcionira digitalizacija obrazovanja. CARNET je kroz obrazovanje ušao u domove svih obitelji, a zahvaljujući tehnološkim mogućnostima koje je tijekom godina osigurao, uspješno smo prevladali COVID-krizu. Nastavit ćemo u potpori razvoja sustava obrazovanja, a bit će tu i nekih novina koje razmatramo, poput digitalnih diploma i svjedodžbi", najavio je ministar Fuchs.
Boris Jokić s Instituta za društvena istraživanja održao je zapaženo predavanje Ulovljeni između Tik-Toka i školskog igrališta – perspektive djece i mladih o korištenju digitalnih tehnologija, u kojemu je predstavio rezultate istraživanja o iskustvima djece i mladih u digitalnome okružju i njihovim stavovima o utjecaju digitalnih tehnologija na živote i društvo.
Korištenje digitalnih tehnologija postaje dominantna aktivnost mladih, a istraživanje pokazuje da više od 70 posto njih ne provodi niti jedan trenutak u organiziranim sportskim ili srodnim aktivnostima izvan škole. Oko 90 posto nastavnika smatra da zbog vremena provedena u digitalnome okružju učenici gube interes za čitanje, da su nedovoljno razvijeni u govornoj i pisanoj komunikaciji te da provode značajno manje fizičkih aktivnosti istakao je Jokić te dao viđenje situacije:
„Za neke stvari poput upoznavanja novih osoba i slobodna izražavanja stavova djece digitalna tehnologija je izvrsna, ali ona ne može zamijeniti košarkašku loptu i školsko igralište, za čime oni zapravo žude. Korištenje digitalnih tehnologija prožima živote sve djece u Hrvatskoj, to je svijet izazova i mogućnosti, ali za dio njih ukazuje se ovisnički obrazac u koji su uronjeni, a da im nitko nije dao alate kako ih koristiti. Ne treba nam manje digitalne tehnologije, nego građenje određene ravnoteže koja može imati pozitivne društvene ishode", ukazao je Jokić.
Završnoga dana konferencije bilo je riječi o e-infrastrukturi, mentorstvima, digitalnoj zrelosti škola, robotima, digitalizaciji, postdigitalnome obrazovanju. Na okruglome stolu Što je napravljeno kod digitalne zrelosti škola, istaknuto je kako je srednjoškolcima, profesorima i ravnateljima potrebno ukazati kako ne treba čekati budućnost, jer već danas postoje brojni sadržaji s kojima često nisu dovoljno upoznati.
„Čarobne“ riječi TikTok i generacija Z provlačile su se do samoga kraja konferencije, kada se Antonija Bilić Arar, novinarka i urednica na tehnološkome portalu Netokracija, zapitala može li ova aplikacija pomoći u poučavanju. Dio predrasuda o tome da je riječ o kratkim klipovima, koji se brzo izmjenjuju i loše utječu na djecu istinit je, ali treba uzeti u obzir i to da neki poznati znanstvenici, brojni „edutokeri“, nastavnici i profesori svih razina, snimaju sadržaj isključivo za TikTok. I sama kompanija želi promijeniti percepciju te puno ulaže u potenciranje obrazovnih sadržaja.
„Moramo uzeti u obzir da će mlađa generacija koristiti TikTok bez obzira na to što mi mislili o tome, pa možemo samo napraviti to da njegove nedostatke prevedemo u korist, da ne sudjeluju u bizarnim izazovima kojima mogu naštetiti sebi i prijateljima, nego ih usmjerimo prema privlačno napravljenim obrazovnim sadržajima", istaknula je Bilić Arar.
Na svečanome zatvaranju konferencije Rachel Lowenstein, globalna voditeljica inkluzivnih inovacija u Mindshareu u kojemu vodi strategiju i inovacije za način na koji robne marke koriste marketing, medije i tehnologiju za preoblikovanje društva, govorila je o sve većemu utjecaju algoritama tzv. crne kutije, odnosno onih u kojima korisnik ne može vidjeti način na koji oni funkcioniraju i koje aspekte uzimaju u obzir. Tako se događa da su oni „skrojeni” prema jednoj uskoj populaciji dobrostojećih mlađih bijelih muškaraca, dok zanemaruju ili u svojim ključnim riječima čak isključuju crnce, LBGTQ osobe, osobe s invaliditetom.
„Algoritmi preporučuju koje proizvode trebate, u koju banku trebate ići po zajam, usmjeravaju vas na donošenje odluka, a često nad njima gubite kontrolu. Oglašivači ne žele svoj brend dovoditi u vezu s lošim stvarima, no riječi poput „gay” ili „biskeksualan” na tom su popisu iznad „ubojstvo”, „pornografija”, „droga”. Oni kontinuirano donose odluke koje su relevantnije za proizvod nego za korisnika, pa moramo stalno biti kritični i pitati se na koji način koristimo tehnologiju", istaknula je Lowenstein.
Mark West iz UNESCO-va Sektora za obrazovanje opisao je promjene koje su se dogodile nakon što smo se u pandemiji prvi put oslonili isključivo na tehnologiju u pristupu obrazovanju i dao preporuke kako će nam to iskustvo pomoći da idemo naprijed. Napredna tehnologija mora olakšati napore da se osigura univerzalno pružanje inkluzivnoga, pravednoga i na čovjeka usmjerenoga javnog obrazovanja.
Poseban dio konferencije bio je učenički Hackathon na temu prvencije elektroničkoga nasilja, odnosno suzbijanju digitalne diskriminacije u školama. Svoja rješenja predstavilo je pet škola s četiri tima iz Šibensko-kninske županije, a pobijedili su učenici Tehničke škole Šibenik, koji su osmislili rješenje preko aplikacije za blokiranje neželjenih poruka na mobilne telefone, add-on na browserima i prijavljivanje IP adresa zlostavljača koji šalju neprimjerene poruke.