DIES ACADEMICUS: Dan znanosti i umjetnosti pružio uvid u istraživačku i stvaralačku izvrsnost Sveučilišta u Mostaru

U okviru obilježavanja 48. obljetnice Sveučilišta u Mostaru (Dies Academicus) održan je Dan znanosti i umjetnosti, kojim su ustrojbene jedinice kroz kratka izlaganja predstavile svoja aktualna istraživanja, projekte i umjetničke inicijative. Današnji program donio je pregled raznolikih znanstvenih i stručnih aktivnosti Sveučilišta, od prirodnih i tehničkih područja do društvenih, humanističkih, biomedicinskih i umjetničkih znanosti.

Ističući važnost Dana znanosti i umjetnosti, prof. dr. sc. Marko Odak, prorektor za znanost Sveučilišta u Mostaru, poručio je: „Dan znanosti i umjetnosti prilika je da prikažemo ono što razvijamo i stvaramo, ali i da se međusobno povežemo te dodatno ojačamo kulturu istraživanja.“ Dodao je kako zajedničko predstavljanje projekata otvara prostor za nove suradnje i inicijative koje doprinose razvoju Sveučilišta.

Međunarodne perspektive i umjetnički izražaj

Program je započeo plenarnim predavanjem prof. dr. sc. Anite Dedić, koja je govorila o svom Fulbright iskustvu – putu od Sveučilišta u Mostaru do Cornell Universityja te o važnosti međunarodne suradnje u znanstvenom radu. S druge strane, kroz umjetničku perspektivu, prof. dr. sc. Svetislav Cvetković približio je izložbu S onu stranu riječi – Šimić u likovnim djelima, u kojoj se poezija Antuna Branka Šimića interpretira kroz vizualni jezik suvremenih likovnih umjetnika.

Inovacije, razvoj i suvremene tehnologije

Značajan dio programa obuhvatio je teme usmjerene na budućnost – digitalizaciju, tehnološki razvoj i nove oblike primjene znanja. Doc. dr. sc. Mladen Zovko predstavio je projekt Smart AgriTech Connect – SATECON, usmjeren na pametnu i održivu poljoprivredu temeljenu na tehnološkim rješenjima. U istom smjeru djelovanja, doc. dr. sc. Emil Brajković prikazao je rad AI laboratorija i studentske projekte FPMOZ-a koji povezuju obrazovanje i praktičnu primjenu umjetne inteligencije. Tehnička i tehnološka dostignuća dodatno je prikazao prof. dr. sc. Nebojša Rašović, govoreći o istraživačkim postignućima Fakulteta strojarstva, računarstva i elektrotehnike, dok je doc. dr. sc. Mirna Raič izložila suvremene metode istraživanja i upravljanja objektima u krškom terenu. Ovim izlaganjima zajedničko je naglašavanje inovacija i praktičnih rješenja za izazove različitih struka.

Razvoj znanstvene prakse i institucionalni napredak

Drugi tematski krug odnosio se na unaprjeđenje studijskih programa, stručne prakse i kvalitetu nastavnog procesa. Prof. dr. sc. Marija Čutura prikazala je Ekonomski fakultet u brojkama, nudeći analitički pregled rada, trendova i perspektiva razvoja. Doc. dr. sc. Martin Kondža predstavio je projekt IQPharm kao model usklađivanja farmaceutskih studija i podizanja razine profesionalnih kompetencija.

S posebnim naglaskom na zdravstveni sektor, doc. dr. sc. Roberta Perković govorila je o povezivanju znanstvenog istraživanja i kliničke prakse u sestrinstvu, dok je prof. dr. sc. Antonio Sesar predstavio aktivnosti Centra za kontinuiranu medicinsku edukaciju i njegovu viziju u jačanju stručnog usavršavanja.

Humanistika, pravo i kulturni identitet

U humanističkom i društvenom području naglasak je stavljen na analizu kulture, društva i suvremenih pravnih izazova. Prof. dr. sc. Ivica Petrović govorio je o Bosni i Hercegovini kao sjecištu kultura, kroz povijesna, književna i kulturološka istraživanja. Prof. dr. sc. Ivona Šego-Marić predstavila je tradicionalno Međunarodno Savjetovanje Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse kao i zbornik koji kontinuirano izlazi već 22 godine te predstavlja domaće i međunarodne dosege pravne misli, pravne prakse u oblasti građanskog i trgovačkog prava. Temu društvene i etičke dimenzije znanja zaokružio je doc. dr. sc. Marko Šutalo, koji je istaknuo ulogu teološkog promišljanja u službi čovjeka i zajednice.

Dan znanosti i umjetnosti još je jednom pokazao koliko su raznolika područja kojima se Sveučilište u Mostaru bavi i koliko su snažno isprepleteni istraživački, stručni i umjetnički pristupi. Kroz niz izlaganja postalo je vidljivo da ustrojbene jedinice ne razvijaju samo vlastite projekte, nego ih i povezuju u širu sliku akademskog djelovanja koje doprinosi napretku zajednice.