Kako se nositi sa stresom za vrijeme pandemije COVID19

Kako se nositi sa stresom za vrijeme pandemije COVID19

Kako se nositi sa stresom za vrijeme pandemije COVID19

Kako se nositi sa stresom za vrijeme pandemije COVID19

23.03.2020 15:22:24

2074

2074

23.03.2020 15:22:24

Pandemija koronavirusom za veliku većinu osoba predstavlja stresnu situaciju razine velikog stresnog doživljaja u kojoj može biti ugroženo zdravlje čitave populacije. Ugroženo je i zdravlje osoba koje sudjeluju u liječenju zaraženih osoba. Stanje nepovoljnog odgovora na teški stres pogoduje pojavi duševnih i tjelesnih bolesti i značajno otežava socijalno funkcioniranje. Stoga je nužno uključiti psihosocijalnu podršku i brigu za duševno zdravlje u zajedničku prevenciju i kontrolu epidemiološke situacije od samih početaka epidemije/pandemije. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je u siječnju 2020. proglasila izbijanje nove koronavirusne bolesti javnozdravstvenom prijetnjom od međunarodnog značaja, a u ožujku 2020. dala procjenu da se COVID-19 može okarakterizirati kao pandemija.

Slušanje, čitanje i gledanje vijesti o širenju korona virusa može dovesti do toga da se osjećamo anksiozno, tjeskobno, neraspoloženo i da ispoljavamo znakove stresa. Važno je znati da su znaci stresa normalna reakcija u ovakvim situacijama i veća je vjerojatnoća da će biti izraženiji u osoba koji se nalaze u izolaciji i čiji najbliži se nalaze u gradovima ili zemljama koji su izravno pogođeni bržim širenjem epidemije. Pandemija COVID-19 može izazvati snažne stresogene reakcije za sve osobe, a neke osobe mogu razviti izraženije reakcije. To su: kronični bolesnici i ljudi starije životne dobi; djeca i adolescenti; osobe koje sudjeluju u radu s oboljelima od COVID-19, poput liječnika i drugog zdravstvenog osoblja; osobe koje boluju od duševnih poremećaja.

Kako prepoznati znakove stresa?

Reakcija na stres mogu biti različite, a najčešći simptomi su:

  • Emocionalne reakcije: visoka razina zabrinutosti i straha za osobno i obiteljsko zdravlje, neraspoloženost, pesimizam (pojačana razdražljivost s izljevima bijesa i čestim svađama; nemogućnost opuštanja; plačljivost; pretjerana briga; potreba za osamljivanjem na duže vrijeme; okrivljavanje drugih za sve; poteškoće u komunikaciji ili slušanju drugoga tokom razgovora; poteškoće s pružanjem ili prihvaćanjem pomoći; nemogućnost da osjetimo zadovoljstvo, ugodu ili da se zabavimo; osjećanje junaštva, euforije ili neranjivosti; odsustvo brige za bilo čim; osjećanje tuge, krivnje i sl.).
  • Kognitivne reakcije: poteškoće s pamćenjem; zaboravnost, zbunjenost; smetnje koncentracije; poteškoće u donošenju odluka i dr.
  • Tjelesne reakcije: bolovi u stomaku ili proliv; glavobolje ili druge vrste bolova; učestalije mokrenje; pojačano znojenje, osjećaj zimice; drhtanje ili trzanje mišića; plašljivost - trzanje na svaki zvuk
  • Poteškoće u spavanju i uzimanju hrane (nesanica; smanjen ili povećan apetit)
  • Pogoršanje kroničnih zdravstvenih smetnji
  • Povećana uporaba alkoholnih pića i drugih psihoaktivnih tvari.

Kako pomoći sami sebi?

  • Brinuti se o sebi – čuvajte svoje zdravlje. Upražnjavati prikladnu tjelovježbu, pozitivno misliti, raditi vježbe dubokog disanja, meditaciju, molitvu i sl. Zdravo se hraniti, uzimati uravnotežene obroke, piti dovoljno vode, izbjegavati prekomjerno pijenje alkoholnih pića i drugih sredstva ovisnost (duhan, kava…), osigurati dovoljno sna i odmora.
  • Relaksirati se i pokušati se baviti aktivnostima koja Vas čine raspoloženima i zadovoljnima. Više vremena posvetite hobijima ili drugim kreativnim tehnikama: pisanje, crtanje, pjevanje, smijeh i sl.
  • Razgovarati s članovima obitelji i prijateljima o osjećaju zabrinutosti ili onome što Vas u nekom trenutku muči.
  • Raditi pauze u gledanju, čitanju, slušanju, sudjelovanju na društvenim mrežama o epidemiji COVID-19. Pratiti samo provjerene izvore informacija (krizni štabovi, ministarstva zdravstva, zavodi za javno zdravstvo, SZO, stručnjaci i pružatelji zdravstvenih usluga). Ograničiti priljev novih informacija jer kontinuirano izlaganje i praćenje vijesti o epidemiji je samo po sebi uznemirujuće i povećava anksioznost i brigu.

Kada zatražiti stručnu pomoć?

Ukoliko su znaci stresa naglašeno prisutni nekoliko dana ili kontinuirano dva tri tjedna zatražite psihološku pomoć. To mogu biti centri za mentalno zdravlje i druge psihijatrijske ordinacije, udruženja psihologa i psihoterapeuta, nevladine organizacije koje pružaju psihosocijalnu pomoć i podršku i sl. Većina ovih ustanova i organizacija pruža psihološku pomoć putem telefona, skype-a, viber-a i drugih online i mobilnih aplikacija, kao i društvenih mreža. Ukoliko Vas razina stresa i zabrinutosti značajno ometa u svakodnevici nekoliko dana zaredom, javite se Vašem nadležnom liječniku.

prof. dr. sc. Dragan Babić, dr. med.

Loading...


4263 virtualne učionice. 4876 nastavnika u sustavu. 2360 Google Meet sastanaka. 2.547.169 pregleda platforme skole.sum.ba. Brojke su to koje prikazuju provedbu online n...


Epidemiološka pravila koja su bila na snazi u vrijeme pandemije, ostala su na snazi kada je u pitanju boravak u zatvorenom prostoru, a odnosi se na nošenj...


Uprava Sveučilišta u Mostaru, uprave i djelatnici fakulteta očistili su kampus od smeća te uklonili posljedice vandalizma koje su posljednjih mjeseci napravljene...