Otvaranjem prvoga stalnog postava Muzeja moderne umjetnosti Sveučilišta u Mostaru, Mostar je dobio novu, trajnu umjetničku točku koja nadilazi okvir jedne izložbe i potvrđuje snažan razvoj kulturne infrastrukture Sveučilišta. Riječ je o izboru iz bogate zbirke koja danas broji više od 500 umjetnina i okuplja 183 umjetnika, a izložba je realizirana u sklopu manifestacije Mostarsko proljeće – Dana Matice hrvatske Mostar.
Projekt uspostave stalnoga postava rezultat je višegodišnjeg sustavnog rada na prikupljanju, očuvanju i prezentaciji umjetničke građe.
„Bio je to devastiran prostor na periferiji grada, kulturološki neprisutan u svijesti Mostara – naglasio je Ivanović, dodajući kako nisu odustali, nego su, unatoč svemu, nastojali stvoriti novu destinaciju i zajednicu ljudi koja voli umjetnost.“
Istaknuo je i kako današnja zbirka predstavlja iznimno vrijedan umjetnički presjek: „U bogatoj zbirci umjetnina tijekom pet godina sabrano ih je 550, s čime se ne može usporediti ni jedan muzej u Hrvatskoj, a Grad Mostar i Hercegovina dobili su mjesto na kojem se može vidjeti reprezentativan pregled moderne umjetnosti prve polovice 21. stoljeća u kiparstvu, slikarstvu, fotografiji i grafici.“
Govoreći o kontinuitetu suradnje i razvoju Muzeja, Ivanović je podsjetio i na prethodne projekte: „Kada smo prije točno godinu dana ovdje, pod svodovima Muzeja moderne umjetnosti Sveučilišta u Mostaru, ugošćavali izložbu iz fundusa Matice hrvatske, znali smo da je to početak jednog zajedničkog puta, u čast umjetnosti koja nas uzdiže i oplemenjuje. Otvaranjem stalnoga postava taj se put nastavlja, a Muzej danas predstavlja jednu od najbogatijih sveučilišnih zbirki moderne i suvremene umjetnosti na ovim prostorima.“
Predsjednica Matice hrvatske Mostar, akademkinja Ljerka Ostojić, u svojem je obraćanju naglasila važnost projekta i suradnje: „Otvaranje stalnog postava potvrda je pet godina predana i sustavnog rada, u kojem su objedinjeni različiti umjetnički izrazi, autori i generacije. Posebnu vrijednost ovom trenutku daje činjenica da se ostvaruje u okviru Mostarskoga proljeća, čime se dodatno naglašava značaj suradnje i zajedničkog djelovanja u promicanju umjetnosti i kulture. Uvjereni smo kako je pred nama dugoročna suradnja kroz koju ćemo nastaviti razvijati projekte od zajedničkog interesa i vrijednosti.“
Izložbu je otvorio rektor Sveučilišta u Mostaru, prof. dr. sc. Ivo Čolak, istaknuvši kako se malo koje sveučilište može pohvaliti muzejom moderne umjetnosti: „Mi smo malo, ali specifično sveučilište. SUM je jedino javno sveučilište u BiH čiji je službeni jezik hrvatski pa zato ima i organizacijske jedinice koje druga sveučilišta nemaju. Ova godina u znaku je umjetnosti na SUM-u. Dobili smo prvog počasnog profesora umjetnosti, Božu Biškupića, prvog pomoćnika za suradnju na polju umjetnosti i kulture između Mostara i Republike Hrvatske Damira Zorića, radimo na elaboratu buduće glazbene akademije, značajno ćemo unaprijediti sveučilišni teatar, a vrhunac umjetničke godine bit će obilježavanje 30. godine Akademije likovnih umjetnosti“, istaknuo je rektor Čolak.
Veliki doprinos pripremi stalnog postava dao je i Božo Biškupić, a u zbirci su posebno istaknuta djela brojnih umjetnika, među kojima se izdvaja i monumentalni triptih „Murakamijev ekran“ Zoltana Novaka.
Kustos Muzeja Vladimir Filipović naglasio je kako ovaj događaj nadilazi sam čin otvorenja: „Ovaj postav nije samo zbirka djela nego prostor u kojem ostaje zabilježeno vrijeme, ljudi i identitet. Namijenjen je širokoj publici, od najmlađih do najstarijih, uz poseban naglasak na edukativne programe i uključivanje mladih“, kazao je Filipović.
Stalni postav obuhvaća djela nastala od 1930-ih godina do danas te pruža jedinstven pregled moderne i suvremene umjetnosti na prostoru Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Dio zbirke izložen je i u prostorima sastavnica Sveučilišta, čime umjetnost postaje dio svakodnevnog akademskog života.
Otvaranje stalnog postava predstavlja važan iskorak za Sveučilište u Mostaru i širu kulturnu zajednicu, potvrđujući kako kulturno i društveno poslanje institucije nije odvojeno od njezine obrazovne i znanstvene uloge, već čini njezin neodvojivi dio.