Predavanje prof. dr. sc. Kreše Zadre na temu O kurikularnoj reformi u Hrvatskoj održano je na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru.
Poseban naglasak je bio na kurikulu u prirodoslovnom području, koji je prezentiran na primjeru kurikula fizike, a nisu privlačili posebnu pozornost javnosti.
„Projekt ‘Škola za život’ u Hrvatskoj i metodama uvođenja u nastavu novih predmetnih kurikuluma u prvom, petom i sedmom razredu osnovne škole te u prvom razredu gimnazije. Projekt cjelovite kurikularne reforme započeo je 2015. godine. ‘Zastarjele’ nastavne programe, za gimnazije čak iz 1994. godine, željelo se zamijeniti modernim nacionalnim kurikulima“, kazao je prof. Zadro.
Govorio je i o strukturi novih predmetnih kurikuluma koji su strukturirani po domenama ili konceptima, te da je sadržaj zamijenjen sadržajnim ishodima, kao i da su uvedene i raspisane četiri razine usvojenosti sadržajnih ishoda (zadovoljavajuća, dobra, vrlo dobra, iznimna). Cijelo vrijeme u pozadini je bila priča o rasterećenju učenika i učenju s razumijevanjem umjesto učenja napamet (‘štrebanja’).
„Posljedice uvođenja novih kurikuluma gdje je projekt izazvao brojne žestoke rasprave, kako u akademskoj zajednici tako i općoj javnosti. Opća javnost je posebno polarizirana u pogledu na promjene u predmetnim kurikulumima u humanističkom i društvenom području, što je cijeli projekt često vodilo u političku sferu. Posljedično, sastav Ekspertne radne skupine, koja vodi projekt, mijenjao se nekoliko puta. Nakon velikih rasprava i nekoliko izmjena, novi kurikuli se ove školske godine uvode u nastavu“, objasnio je prof. Zadro.
Urađena je usporedba s rezultatima iz nekoliko zemalja kao i rezultatima istraživanja PISA testiranja. Nakon predavanja prof. Zadro je odgovarao na pitanja i radio usporednu paralelu s onima što bi se moglo događati i sa reformom obrazovanja u BiH.
Prof. Zadro je redoviti profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Područje njegova znanstvenoga rada je eksperimentalna fizika čvrstog stanja, posebno magnetske pojave na niskim temperaturama i magnetska svojstva materijala. Objavio je u koautorstvu 80-tak znanstvenih radova. Predstavnik je Republike Hrvatske u Programskom odboru Programa Europske unije za istraživanje i inovacije Obzor 2020 – sastav NMBP (nanotehnologija, napredni materijali, biotehnologija i napredna proizvodnja). Gostujući je nastavnik na Sveučilištu u Mostaru. Dugi niz godina posvećuje pozornost i radi s nadarenim učenicima osnovnih i srednjih škola kako na domaćoj tako i međunarodnoj razini. Od 2018. godine je član Ekspertne radne skupine za provedbu kurikularne reforme u Hrvatskoj.