U Muzeju moderne umjetnosti Sveučilišta u Mostaru održana je konferencija za medije povodom velike retrospektivne izložbe „Marin Topić – Mostar, moj mali dio svemira / Mostar, My Small Piece of the Universe“, koja će svečano biti otvorena u utorak, 29. rujna u 19 sati.
Izložba donosi više od 140 umjetničkih djela nastalih tijekom 55 godina stvaralaštva Marina Topića, od 1971. do 2026. godine, među kojima su i radovi koji do sada nisu bili izlagani. O konceptu izložbe i Topićevu stvaralaštvu govorili su ravnatelj Muzeja moderne umjetnosti SUM-a Marin Ivanović, umjetnik Marin Topić te kustos izložbe i autor predgovora Vladimir Filipović.
Filipović je istaknuo kako Topićev opus predstavlja osobni dijalog s Neretvom kao „živim sugovornikom“, kroz koji se motivima kamena, vode i svjetlosti oblikuje priča o identitetu Mostara i Hercegovine.
„Izložba donosi pogled na Mostar i Neretvu, ali istodobno govori o sjećanju, prolaznosti i prostoru koji umjetnik naziva svojim ‘malim dijelom svemira’. Na njegovim slikama možemo iščitati doba dana, pa čak i godišnje doba – lakoću proljeća, melankoliju jeseni i tišinu zime“, kazao je Filipović.
Govoreći o Topićevu slikarskom jeziku, Filipović je naglasio kako se on razvija na razmeđu hiperrealizma i pop-artističke ikonografije, dok Neretva kroz desetljeća njegova stvaralaštva prerasta u mnogo više od slikarskog motiva – postaje trajni izvor inspiracije i svojevrsni svjedok vremena.
Topića je opisao i kao kroničara Hercegovine, umjetnika koji je na svojim platnima sačuvao brojne prizore Mostara i okolice.
„Na njegovim slikama žive Stari most, Korzo, dvokatni autobus pokraj hotela Bristol, Buna, Blagaj, Počitelj, Mostarsko blato, ali i ljetni stolovi sa smokvama i šipcima. To su mjesta i prizori koji postupno nestaju pred urbanizacijom i zaboravom, dok su u njegovim djelima ostali sačuvani, poput oblutaka koje je rijeka izabrala i uglačala“, istaknuo je Filipović.
Dodao je kako Topić pojedina djela stvara mjesecima, a upravo je odnos prema nedovršenosti jedan od ključeva njegova stvaralaštva.
„Topić kaže da mu je slika najljepša upravo dok je nedovršena. U tome se može iščitati i nešto šire – ni rijeka, ni sjećanje, ni Hercegovina nikada nisu uistinu završeni. Gledajući njegove slike, na neki način gledamo i sebe – tko smo bili, tko smo danas i tko još možemo biti“, kazao je Filipović.
Ravnatelj Muzeja moderne umjetnosti SUM-a Marin Ivanović istaknuo je kako je Topić desetljećima neodvojiv dio umjetničkog, kulturnog i javnog života Mostara.
„Marin Topić apsolutno je nezamjenjiv dio duha Mostara. Kroz svoja je platna uspio uhvatiti vrijeme i desetljeća koja su prolazila u Mostaru, ali i mnogo šire. U svojim je radovima uvijek pokazivao i lice i naličje prostora u kojem je živio i djelovao“, kazao je Ivanović.
Naglasio je kako se Topićevo djelovanje nije zaustavljalo na umjetnosti, nego je svojim javnim istupima kontinuirano sudjelovao u životu grada i društva.
„Na isti je način nastupao i u javnosti, ne ustručavajući se izreći kritiku ondje gdje je smatrao da je potrebna, ali ni pohvaliti one pojave u društvu koje je smatrao vrijednima. Rekao bih da ga upravo to svrstava u sloj pravih intelektualaca“, istaknuo je Ivanović.
Autor izložbe Marin Topić kazao je kako su radovi predstavljeni na retrospektivi neraskidivo povezani s Mostarom, Neretvom i Hercegovinom te predstavljaju svojevrsni zapis prostora i vremena u kojem su nastajali.
„U mojim radovima mogu se vidjeti rijeka i njezini oblutci, svjetlost, krajolici i prizori iz svakodnevice. Kroz njih sam bilježio prostor i vrijeme, povezujući osobno i kolektivno pamćenje. Imam fotografsko pamćenje i kada danas pogledam neki svoj rad, mogu se vratiti u trenutak u kojem sam ga stvarao te se prisjetiti kako sam se tada osjećao i o čemu sam razmišljao“, kazao je Topić.
Iako retrospektiva obuhvaća 55 godina njegova stvaralaštva, Topić kaže kako još uvijek ima velik broj ideja i motiva koje želi prenijeti na platno.
„Nisam naslikao ni desetinu onoga što bih želio stvoriti“, kazao je Topić, izdvojivši potom jedan motiv koji već dugo želi likovno oblikovati – miris mostarske lipe.
„Oduvijek sam želio naslikati miris lipe u ovom gradu. Tada mi je Mostar najdraži. Ali kako u dvije dimenzije koje slikarstvo pruža prikazati miris lipe, a da to ne postane kič ili banalni nadrealizam? Ipak, napravit ću ja i to“, kazao je Topić.
Velika retrospektiva pružit će posjetiteljima uvid u više od pet desetljeća Topićeva stvaralaštva te njegov prepoznatljiv odnos prema Mostaru, Neretvi i Hercegovini. Kroz motive rijeke, kamena, svjetlosti, krajolika i svakodnevnih prizora izložba istodobno otvara teme identiteta, sjećanja, prolaznosti i pripadnosti prostoru.
Izložba „Mostar, moj mali dio svemira“ bit će svečano otvorena u utorak, 29. rujna u 19 sati u Muzeju moderne umjetnosti Sveučilišta u Mostaru.
Organizirana je pod visokim pokroviteljstvom Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine, a ostaje otvorena do 18. listopada. Posjetitelji je mogu razgledati od ponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati.