Drugi dan SuProM radionice na Sveučilištu u Mostaru bio je posvećen tematskim radionicama Sveučilišta u Ljubljani, glavnog koordinatora projekta. Radionice su vodile Vika Pušnik i Helena Kovačič, a sudionici su kroz sesije dodatno produbili praktična znanja i vještine potrebne za uspješnu pripremu, provedbu i dugoročnu održivost EU projekata, s posebnim naglaskom na projektne uloge, procese i primjenu alata unutar EU inicijativa.
„Projekti su dinamični sustavi koji zahtijevaju suradnju akademskog, administrativnog i financijskog osoblja. Transparentnost, zajednička odgovornost i usklađenost s EU pravilima, poput Erasmus+ programa i smjernica EACEA-e, ključni su za glatku i učinkovitu provedbu“, naglasile su voditeljice radionica. Radionice su posebno naglašavale glavne faze dizajna i upravljanja projektima, pojašnjavajući kako se ciljevi, radni paketi, isporuke i resursi povezuju u koherentan i izvediv projektni plan. „Također smo obradile raspodjelu uloga, procesnu orijentaciju i usklađenost s EU zahtjevima, osobito u administrativnom i financijskom upravljanju“, dodale su.
Strateški značaj i dugoročni utjecaj SuProM radionice
Stručni uvidi dodatno su naglasili strateški značaj projekta i njegov utjecaj na visoko obrazovanje. Prof. dr. Elvis Ahmetović, voditelj SuProM projekta sa Univerziteta u Tuzli, istaknuo je važnost profesionalnog i strateškog pristupa projektnom upravljanju.
„SuProM projekt predstavlja značajnu inicijativu koja potiče učinkovitije i održivije upravljanje projektima na visokoškolskim ustanovama Zapadnog Balkana“, rekao je.
Profesor Ahmetović naglasio je da projekt dugoročno omogućuje sustavno jačanje ljudskih potencijala i razvoj kapaciteta ureda za upravljanje projektima, čime sveučilišta postaju bolje pripremljena za buduće međunarodne i EU projekte. Posebno je istaknuo važnost suradnje akademske zajednice i gospodarstva: „Gospodarski sektor može biti ključni partner u jačanju suradnje između sveučilišta i gospodarstva.“ Dodao je da postojeća partnerstva već omogućuju organizaciju zajedničkih edukacija, razvoj projekata, evaluaciju nastavnih materijala te uključivanje studenata i nastavnika u aktualne istraživačke teme, a sinergija između sveučilišta i gospodarstva može rezultirati inovacijama i zajedničkim prijavama na projekte.
Profesor Ahmetović je naveo i ključne dimenzije koje mogu dugoročno transformirati visoko obrazovanje: integraciju rezultata projekta u formalne i neformalne obrazovne programe, povezivanje teorije i prakse kroz suradnju s industrijom te institucionalno jačanje kapaciteta ureda za upravljanje projektima. „Kombinacija obrazovne inovacije, suradnje s gospodarstvom i organizacijskog jačanja čini ovu radionicu važnim iskorakom prema modernijem i konkurentnijem visokom obrazovanju“, zaključio je.
Vika Pušnik i Helena Kovačič dodale su da je angažman sudionika bio izuzetno visok. „Aktivne rasprave, postavljana pitanja i dijeljenje institucionalnih iskustava pokazali su snažan interes i relevantnost tema. Interaktivni format omogućio je sudionicima povezivanje sadržaja s vlastitim projektnim izazovima i profesionalnim ulogama.“
Dvodnevna SuProM radionica potvrdila je važnost sustavnog, profesionalnog i suradničkog pristupa upravljanju EU projektima u visokom obrazovanju. Razmjena znanja, jasno definirane projektne uloge te primjena konkretnih alata predstavljaju čvrstu osnovu za jačanje institucionalnih kapaciteta, kvalitetniju provedbu projekata i dugoročnu održivost međunarodne suradnje.